Okrenuli smo novu stranicu. Iza nas ostala je 2018., godina povijesno velikih, najvećih uspjeha hrvatskog nogometa i drugih sportova. Gledajući iz fokusa početaka 2019. godine, možda prvi put svi zajedno možemo osjetiti prvi osjećaj vremenskog odmaka od fantastičnih doživljaja s našim nogometašima. Svjetsko prvenstvo u Rusiji je nametnulo novu eru nogometa, upotrebom tehnologije. Na istom prvenstvu Vatreni su nametnuli novu eru hrvatskog nogometa. Nakon one brončane slijedi era života i djelovanja pod egidom srebrnih, što će biti i novi kriterij vrjednovanja reprezentativne nam priče.
U ovom prvom broju godine zato smo analizirali i ranu fazu post ruskih odjeka, kroz sudjelovanje u novom formatu UEFA, Ligi nacija. Kakvu Hrvatsku možemo očekivati u bližoj perspektivi, koliko će biti moćna nakon prvih promjena dugogodišnje strukture selekcije, odnosno kakvu energiju donose mlade snage? Naravno, započeti 2019. godinu bez da obradimo simboliku neponovljive 2018., a to je jedinstveni niz priznanja za Luku Modrića, bilo bi izvan logike. Kapetan Vatrenih, koji je odlučio nastaviti reprezentativnu karijeru unatoč veteranskoj dobi (33) i unatoč raširenim stavovima da je finale s Hrvatskom bio idealan trenutak zatvaranja 12 godina sjajne mu dionice u nacionalnom dresu, pričao je o svojim dojmovima i uvjerenjima pola godine kasnije. Nogomet Hrvatske nisu samo reprezentacija i veliki turniri, nego je to, prije svega, i HNL. Jedna od najvažnijih definiranosti koje je donijela srebrna medalja SP-a, ona je o vrijednosti hrvatskog talenta.
Činjenica da je brončana generacija većim dijelom proizišla iz selektivnog procesa i natjecanja bivše Jugoslavije, a nadograđena u europskim klubovima, dugo je godina zasjenjivala (i) stručne stavove kako je hrvatski nogometni prostor sposoban stvoriti visoke igračke vrijednosti. Zato je podatak o 21 igraču (osim Rakitića i Perišića) iz grupe Vatrenih u Rusiji koji su prošli HNL velika promocija nacionalnoj ligi i sposobnosti stvaranja novih vrhunskih talenata. Upravo zbog toga je iznimno važno što je HNS, možda i prvi puta u takvoj dimenziji, napravio značajnu investiciju u domaću ligu. Kuća nogometa, koja nije začetnik ideje, ali ju je realizirala u praksi, uložila je 40-ak milijuna kuna u rekonstrukciju pet prvoligaških travnjaka. Učinjeno je to u sinergiji s lokalnom samoupravom u Puli, Koprivnici, Zagrebu i Zaprešiću, pa tako sada vrhunske hibridne travnjake (65/70% prirodne i 35/30% umjetne trave) za igru imaju gotovo svi prvoligaši. Osijek, Hajduk i Rijeka rekonstruirane terene imaju od prije. Taj zahvat omogućio je da se u HNL-u jesenas igralo kvalitetnije, brže, efikasnije i s osam minuta u prosjeku dužom efektivom igre. Nadamo se da je to samo ogledni primjerak i poticaj kako se može raditi zajedničkim snagama na snaženju kvalitete infrastrukture i uvjeta u bazi nogometa.
U tom kontekstu bavimo se i pitanjima prevelikog broja stranaca u HNL-u, što bitno sužava selektivnu bazu reprezentacije, pitanjem promjena Pravilnika o statusu i transferu igrača, analiziramo veliki Dinamov iskorak u Europi, ali i krizu koja je Hajduk pozicionirala na 6. mjesto HNL-a. Široka je i agenda HUNS-a koji se u proteklom periodu uključio u brojne međunarodne institucionalne plenume, ali i humanitarna djelovanja. Sve što su djelatnici HUNS-a djelovali u kontekstu poboljšanja statusa, sportskog, socijalnog i zdravstvenog, za nogometaše iznosimo na sljedećim stranicama.
Godina koja je upravo prošla, nažalost, odnijela je sjećanje na mnoge važne aktere javnog hrvatskog života. Hrvatski nogomet oprostio se od velikana struke i Hajduka, bivšeg izbornika Hrvatske, zaljubljenika u nogomet, Stanka Poklepovića. Špaco je bio jedan od onih koji je desetljećima neumorno radio u nogometu, i za hrvatski nogomet. Zahvaljujući radu takvih ljudi kroz više generacija nogometna Hrvatska je postala moćna za finale SP-a i kudikamo snažnija ulazi u 2019. godinu.
https://www.huns.hr/upload/nogometas/Nogometas16_web.pdf