Pravilno postavljanje ciljeva za sportsko izvođenje

 


Vrijeme je povratka na sportske terene. Napokon ste dočekali da ponovno, nakon preduge stanke, okupite se i krenete raditi u nadi skorog nastavka prvenstva. 
Odlično! No, pred vama je period pripreme, a potom i nastavka prvenstva u ludom ritmu utakmica. Kako započeti s treninzima na još bolji način? Kako izvući svoj maksimum u pripremama, a kako u nastavku prvenstva? 
Često puta u životu ste čuli ili sami izgovorili rečenicu: „Najteže je nešto započeti!“ 
S time bismo se definitivno složili, no, druga često spominjana fraza jest: „I najdulji put počinje prvim korakom.“ Dakle, pitanje se postavlja koji je to prvi korak i kako ga napraviti? Odgovor glasi: pravilno postaviti ciljeve jer su ciljevi izuzetno snažni motivatori našeg ponašanja. Bez pravilno postavljenog cilja lutamo kao bez kompasa, a s ciljem imamo kartu i put ispred sebe!
Ako ne znate gdje želite doći, vaš cilj će vam definitivno veoma brzo izmaknuti. Nebrojeno puta čuli smo ciljeve poput: Bit ću bolji, Pridržavat ću se rutine, Dat ću sve od sebe, Pokušat ću što više ili Postat ću tehnički bolji. Svi ovi ciljevi imaju nešto zajedničko, a to je da niti ijedan nije pravilno postavljen, kako bi ga što bolje mogli slijediti i kako bi nas što više motivirao. 
Popularna teorija postavljanja ciljeva kaže da svaki dobro postavljeni cilj treba ispunjavati tzv. SMART kriterije:
 S - specifičan (specific)
M - mjerljiv (measurable)
A - dohvatljiv, umjereno težak (attainable)
R - osobno važan (relevant)
T - vremenski ograničen (time bound)
Krenimo redom. Izuzetno je bitno da ciljevi budu što specifičniji. Na ovom koraku veoma je lako pogriješiti te postaviti cilj opširno i neprecizno. Kada je cilj postavljen na način: Na treningu ću dati sve od sebe, tada se vrlo lako izgubite u dostizanju tog cilja jer nemate dovoljno specifičan taj kako. Potrebno je odrediti točne segmente na kojima ćete raditi i način kako ćete to postići. Kako ćete znati je li cilj dovoljno specifičan? Što to znači? Dovoljno puta da više nemate konkretniji odgovor, onda je to to. Npr. popraviti lijevu nogu, precizirati udarce lijevom nogom, osam od deset pokušaja lijevom nogom pogoditi u točno određeno mjesto.
Nakon toga, potrebno je odlučiti kako ćete mjeriti je li cilj ispunjen? Primjer rada na kondiciji: dići u čučnju 100 kg. Kada vam se čini da ciljeve ne možete objektivno izmjeriti, vrijeme je za kreativnost. Jedan od načina je vaša subjektivna procjena na ljestvici od jedan do deset. Na ovaj način znate gdje se trenutno nalazite, tj. koliko ste uspješni u ostvarenju vašeg cilja. Samim time vaša motivacija raste, a ostvarenje cilja čini se dohvatljivije.  
Sljedeći korak jest postaviti cilj da bude dohvatljiv te umjereno težak. To znači da cilj mora biti nešto što realno možete ostvariti (da ne premašuje vaše mogućnosti), ali mora biti dovoljno težak da vas motivira na rad i ustrajnost u ostvarivanju istog.
Nadalje, cilj mora biti osobno važan. Ciljeve postavljate što bliže početku započinjanja aktivnosti te po mogućnosti u dogovoru s relevantnom osobom (trenerom ako je to moguće), kako biste bili što objektivniji. Znate i sami koliko truda ulažete u nešto do čega vam je stalo, a koliko u nešto što ne smatrate važnim. Ponekad su ciljevi timski ili nametnuti od strane trenera ili kluba. Nastojte ih internalizirati i prihvatiti ne bi li ih učinili i svojim osobnim ciljevima. 
Posljednji zadatak jest postaviti cilj u vremenski okvir i zadati si realno vrijeme u kojem ćete ga ispuniti. Kada to vrijeme istekne, na red dolazi evaluacija odnosno sagledavanje jeste li ostvarili cilj. Ovisno o odgovoru, postavljate ciljeve dalje ili korigirate način rada, kao i put do ostvarenja cilja. Evaluacija je korak koji se ne smije preskočiti jer na temelju te procjene planirate svoj daljnji put i zadajete svoje nove, pravilno postavljene ciljeve.
Ciljeve je dakako preporučljivo postavljati u svim područjima života te za razne vremenske periode. Tako možete postaviti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Ono što velik broj ljudi zanemaruje jest postavljanje dnevnih mikro ciljeva. Kako biste došli do kraja puta koji ste si zadali, obratite pažnju na svaku stepenicu koja će vas dovesti do tamo. 
Predlažemo da se držite još jednog pravila - zapisujte ciljeve. Kako one dugoročne, tako i ove dnevne mikro ciljeve za svaki trening. Na ovaj način ćete već za koji tjedan imati mnogo informacija o smjeru kojim idete te ćete na vrijeme moći korigirati vaš put do ostvarenja onoga što ste si zadali. 

Sanja Petrić, mag. psych. 

Prijava korisnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost stranice. Više o kolačićima.